Znanstvena istraživanja u košarci mogu se podijeliti na nekoliko bitnijih tematskih područja:

1. analiza sposobnosti, osobina i znanja košarkaša različitih dobnih skupina,

2. utjecaj trenažnog procesa na uspješnost u igri i

3. postupci dijagnosticiranja stanja igrača, trenera i sudaca kao aktivnih sudionika košarkaške igre te prognoziranje njihove uspješnosti

Većina objavljenih radova odnosi se na analizu sposobnosti, osobina i znanja košarkaša. Istraživanja motoričkih sposobnosti pokazala su da košarkaši ili košarkašice različitih dobi u odnosu na populaciju netreniranih osoba pokazuju visoku razinu bazičnih motoričkih sposobnosti, osobito koordinacije, eksplozivne snage, agilnosti i brzine. Ostale bazične motoričke sposobnosti u košarkaša značajne su za efikasnost igranja, ali je njihov doprinos nešto niži (Blašković i Hofman, 1983; Bregović, Matković i Blašković, 1988; Knjaz i Matković, 1997; Knjaz, B. R. Matković i Lukenda 1999).

Situacijsko – motoričke sposobnosti definirane su na temelju pojavnih struktura gibanja u igri. Brzina i preciznost dodavanja lopte, snaga izbačaja lopte, manipulacija loptom, brzina polaska u kretanje i kretanja s loptom i bez nje, preciznost ubacivanja lopte u koš, brzina kretanja u obrani te snaga odraza (ponegdje zamijenjena mjerom visine dohvata), jesu sposobnosti čiji je značaj za uspješno igranje košarke dokazano istraživanjima (Blašković i Milanović, 1983; Knjaz, 2000; Knjaz i Matković, 2002).

Morfološke karakteristike analizirane su mnogim ispitivanjima, a s osobitom se pažnjom proučavala i povezanost tih karakteristika s različitim, posebice motoričkim sposobnostima. Potvrđeno je da je longitudinalna dimenzionalnost jedan od važnih preduvjeta za kvalitetnu košarku. Potkožno masno tkivo predstavlja balastnu masu, osobito pri ispoljavanju eksplozivne snage (Blašković, Matković i B.R. Matković, 1989; Matković i Blašković, 1993; Matković, 1984).

Istraživanja kognitivnih funkcija pokazala su da su košarkaši izloženi visokim zahtjevima kako u generalnom faktoru inteligencije tako i u pojedinim primarnim činiteljima. Košarkaši su postizali osobito visoke rezultate u ispitivanjima vizualne spacijalizacije i verbalnog faktora. Rezultati su protumačeni složenošću igre i potrebom za brzim donošenjem odluke i realizacijom. Jedno je slično ispitivanje pokazalo nešto drugačije rezultate. No, tako dobiveni rezultati objašnjeni su neadekvatnim uzorkom ispitanika (Lanc, 1972; Holjevac, 1975; Bosnar i Matković, 1983).

Košarkaši su pri ispitivanju konativnih osobina pokazali nešto jače izraženu agresivnost i frustracijsku toleranciju, a niže vrijednosti su postigli u mjerama anksioznosti (Horga i Milanović, 1983). Također je na međunarodnoj razini utvrđen pojam tzv. pozitivnih zamišljanja kao važnog segmenta za uspješnosti u košarci (Catina, Swalgin, Knjaz i Fosnes, 2005). Kompleksnija istraživanja antropološkog statusa uglavnom su potvrdila parcijalne analize (Heimer, B.R. Matković i Matković, 1987; Blašković i sur., 1985; B. R. Matković, Heimer i Matković, 1990; Matković, B. R. Matković i Knjaz, 2005; Matković, 2009).

Utjecaj trenažnog procesa na antropološke pokazatelje treniranosti razmatran je u mnogim radovima. Analizirani su efekti treninga djece – košarkaša. Pokazalo se da sustavno treniranje košarke izaziva znatna poboljšanja rezultata u mjerama bazičnih i situacijsko – motoričkih sposobnosti, što se djelomično pripisuje normalnom razvoju, ali se ističe utjecaj učinkovitosti dobro planiranih i provedenih trenažnih postupaka (Matković, Blašković i B. R. Matković, 1989; Milanović i Jukić, 1992; Milanović i Kolovrat, 2002; Knjaz i Matković, 2002).

Programirano tjelesno vježbanje, primjena sadržaja i metoda vježbanja košarke u osnovnim i srednjim školama dovodi do značajnih promjena psihosomatskog statusa eksperimentalne grupe (Reljić, 1972; Radaković, Knjaz i sur., 1996). Realizacija programa (odabir metoda, sredstava, oblika rada te opsega i intenziteta opterećenja) dala je očekivane efekte u razvoju bazičnih i specifičnih motoričkih te funkcionalnih sposobnosti u treningu vrhunske košarkaške momčadi u pripremnom periodu. Poboljšanje rezultata postignuto je za igrače na svim pozicijama u momčadi (Milanović, 1984, 1985; Knjaz i Matković, 2002).

Od različitih metoda primijenjenih u košarkaškom treningu mentalno retardiranih osoba najbolji su rezultati postignuti s grupom s kojom se radilo situacijskom metodom učenja i vježbanja (Matković, 1992). Košarka osoba s invalidnošću posljednjih je godina doživjela velik procvat, a istraživači s Fakulteta također su se uključili u utvrđivanje zakonitosti koje postoje u toj specifičnoj aktivnosti (Ciliga, 2000; Ciliga i Petrinović Zekan, 2003). Evaluacija metoda učenja na uzorku košarkaških početnika utvrdila je kvalitativne razlike unutar njih generalno te s obzirom na pojedine elemente košarkaške tehnike (Knjaz, 2005).

U skupini radova koji su razmatrali postupke za dijagnosticiranje stanja igrača i prognoziranje uspješnosti igranja opisani su postupci utvrđivanja valjanosti i pouzdanosti mjernih instrumenata primjenjivi u različitim intervalima treninga za različite dobne skupine. Za većinu primijenjenih pojedinačnih testova, kao i za baterije testova, dobivene su visoke vrijednosti pouzdanosti i faktorske valjanosti, stoga autori preporučuju njihovu primjenu u funkciji programiranja treninga i za selekciju igrača različite životne dobi (Blašković, Milanović i Matković, 1982; Matković i sur., 1989; Milanović i Fattorini, 1990; Dizdar, Trninić i Matković, 2001; Trninić, Dizdar i Dežman, 2002; Rupčić i sur., 2007).

Analizirano je i dijagnosticiranje stanja drugih aktivnih sudionika košarkaške igre kao što su treneri i suci (Matković, Swalgin i Knjaz, 2005; Matković, Knjaz i Cigrovski, 2006; Matković i sur. 2007; B. R. Matković i sur., 2007; Rupčić i sur., 2008; B. R. Matković, Matković i Rupčić, 2009; Rupčić i sur., 2009; Zirdum, B. R. Matković i Rupčić, 2009). Utvrđeno je relativno loše stanje trenera na području zdravstvenog stanja, prehrambenih navika te znanja o prehrani, iako je riječ o izuzetno važnim čimbenicima u kvalitetnom i dugovječnom obavljanju posla košarkaškog učitelja i trenera. Istraživanja fiziološkog opterećenja košarkaških sudaca pokazala su da su suci izloženi visokom fiziološkom opterećenju tijekom cijele košarkaške utakmice te da imaju iznimno visoke vrijednosti u testovima za procjenu kondicijsko – motoričke pripreme.

U postupku dijagnostike nije zaobiđena niti uključenost i važnost informatike te je u tom segmentu napravljen program za evaluaciju uspješnosti igrača tijekom igre koji je, kao i rezultati mnogih drugih istraživanja, našao svoju primjenu u praksi (Swalgin i Knjaz, 2006, 2007).
U razdoblju od 1997. do 2002. godine Ministarstvo znanosti i tehnologije RH poduprlo je projekt “Mini košarka” u sklopu kojega je izrađen niz znanstvenih i stručnih radova te jedan magisterij (Knjaz i Matković, 1997; Knjaz, Matković i B.R. Matković, 1999; Knjaz, 2000; Matković i sur. 2001; Knjaz i Matković, 2002; Knjaz, Matković i B.R. Matković, 2002).

Godine 2008. odobren je projekt pod naslovom “Zdravstvene navike sportskih trenera” pod vodstvom prof. dr. sc. Bojana Matkovića. Do sada je na temelju provedenih istraživanja u Hrvatskoj i inozemstvu objavljeno mnoštvo radova (Matković, Knjaz i Cigrovski, 2006; Matković, Swalgin i Knjaz, 2007; Matković, Ružić, Knjaz, B. R. Matković i Rupčić, 2007; B. R. Matković, Matković, Ružić, Knjaz i Rupčić, 2007; Rupčić i sur., 2008; B. R. Matković, Matković i Rupčić, 2009; Zirdum, B. R. Matković i Rupčić, 2009).
U periodu od 2010. do 2016. godine objavljen je znatan broj znanstvenih radova koji su proučavali utjecaj različitog oblika fiziološkog opterećenja na izvedbu specifičnog motoričkog znanja u košarci, osobito tijekom šutiranja (Rupčić, T., Knjaz, D., Baković, M., Devrnja, A. i Matković, R.B. , 2015; Borović, I., Rupčić, T. i Antekolović, Lj., 2016; Rupčić, T., Knjaz, D., Baković, M., Borović, I. i Zekić, R., 2016.

Pri Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, 2016. godine osnovan je Laboratorij za sportske igre koji će sigurno doprinijeti stvaranju novih znanstvenih spoznaja, a sve sa svrhom unapređenja košarkaške prakse.

*preuzeto iz „Sveučilište u Zagrebu Kineziološki fakultet 1959. – 2009. – Monografija (Košarka)“.